Ale nan kontni an

DONE MIZAJOU KI SOTI NAN FWD.US AK ALYANS NASYONAL TPS LA DEVWALE GWO KOU IMÈN AK EKONOMIK POU RETIRE ESTATI PWOTEKSYON TANPORÈ A POU EL SALVADOR

Moun ki gen TPS nan Salvador jenere 5.4 milya dola pou ekonomi ameriken an chak ane.

WASHINGTON, DC – Yon jou anvan dat limit 11 jiyè a pou administrasyon an detèmine si yo pral pwolonje oswa mete fen nan Estati Pwoteksyon Tanporè (TPS) pou El Salvador, FWD.us ak National TPS Alliance te pibliye done mete ajou ki demontre ke TPS El Salvador a pa sèlman sove lavi fanmi ameriken yo, men li vital pou ekonomi ameriken an ak twal kominote ameriken yo. Anviwon 170,000 moun ki gen TPS Salvadoryen, anpil ladan yo te viv epi travay Ozetazini pandan 25 an, te kapab pèdi pwoteksyon yo lè deziyasyon an ekspire 9 septanm 2026. Administrasyon an deja mete fen nan TPS pou plis pase dis peyi. Yon desizyon menm jan an pou El Salvador ta boulvèse lavi moun ki gen TPS ki gen plis tan nan peyi a ak fanmi, biznis ak kominote ki depann de yo.

Salvadoryen yo se popilasyon ki gen TPS depi pi lontan nan peyi a. Yo te jwenn pwoteksyon pou premye fwa an 2001, epi pandan yon ka syèk yo te elve timoun ki sitwayen ameriken, achte kay, bati biznis, epi ankre endistri esansyèl yo. Rezilta prensipal yo nan nouvo fèy enfòmasyon an montre sa nou te toujou konnen: Moun ki gen TPS yo byen anrasinen nan fanmi yo, kominote yo, ak ekonomi an. Retire pwoteksyon sa yo ta mete lavi plizyè santèn milye moun an danje epi diminye fòs travay la ak fanmi yo ki ranfòse Amerik la.

“Revoke TPS pou El Salvador t ap yon etap kriyèl ki pa sèlman t ap lage lavi plizyè santèn milye moun nan dezòd, men tou li t ap rache plizyè milya dola nan ekonomi ameriken an epi destabilize kominote nan tout peyi a,” dapre Todd Schulte, Prezidan FWD.us. “Gen prèske 200,000 moun ki gen TPS kounye a ki soti El Salvador epi yo chak ap viv Ozetazini depi plis pase 25 an. Yo gen plizyè santèn milye mari oswa madanm ak pitit ki sitwayen ameriken epi moun ki gen TPS Salvadoryen yo kontribye 5.4 milya dola chak ane nan ekonomi an, peye 1.5 milya dola nan taks, epi yo se pati enpòtan nan ekonomi konstriksyon, transpò, fabrikasyon, sèvis manje pou nou site sèlman kèk sektè. Pandan plizyè dizèn ane, prezidan tou de pati yo te itilize TPS pou pwoteje fanmi yo epi ranfòse kominote yo, epi kenbe pwoteksyon sa yo an plas se pa sèlman bon bagay pou fè, se yon politik ekonomik entelijan epi san dout bon pou Amerik.”

“Pandan 25 an, moun ki gen TPS nan Salvador te bati peyi sa a pandan y ap bati pwòp lavi pa yo. Nou te leve timoun, achte kay, kòmanse biznis, pran swen vwazen nou yo, fè volontarya nan legliz, epi mete lavi nou an danje pou pran swen sitwayen ameriken pandan COVID-19 toupatou nan Amerik,” te di Jose Palma, Kowòdonatè Nasyonal Alyans Nasyonal TPS la ak moun ki gen TPS nan Salvador . “Nou pa tanporè—nou fè pati twal nasyon sa a. Mete fen nan TPS pou El Salvador t ap dechire fanmi, pini moun ki te swiv tout règ yo, ki te renouvle estati yo ane apre ane, epi ki te kontribye nan peyi sa a ak travay ak sakrifis yo. Nou mande Administrasyon an pou l pwolonje TPS la epi nou mande Kongrè a pou l finalman bay yon chemen pou rezidans pèmanan pou fanmi ki te pase plizyè dizèn ane ap kontribye nan peyi sa a pa oblije viv soti nan yon renouvèlman pou rive nan yon lòt ankò.”

Rezilta kle nan fèy enfòmasyon an:

  • Moun ki gen TPS Salvadoryen yo jenere apeprè 5.4 milya dola pou ekonomi ameriken an chak ane epi yo peye chak ane 1.5 milya dola nan taks federal, leta ak lokal yo konbine.
  • Gen 152,000 Salvadoryen ki gen TPS deja nan mache travay la Ozetazini, k ap travay nan endistri kritik, tankou 36,000 travayè konstriksyon, 32,000 travayè bilding ak teren, 23,000 travayè transpò, 18,000 travayè fabrikasyon, ak 12,000 travayè sèvis manje.
  • Plis pase 150,000 timoun sitwayen ameriken depann de kontribisyon paran salvadoryen yo ki resevwa TPS nan mendèv ameriken an.
  • Moun ki gen TPS nan Salvador kontribye plizyè milya dola chak ane nan ekonomi metwopolitèn yo, tankou 965 milyon dola nan Washington, DC, 668 milyon dola nan Nouyòk, 590 milyon dola nan Houston, 555 milyon dola nan Los Angeles, ak 239 milyon dola nan Dallas-Fort Worth.

Yo te kreye Estati Pwoteksyon Tanporè a pou kenbe fanmi yo an sekirite epi ansanm lè peyi yo ravaje pa lagè, dezas, oswa gwo enstabilite. Pandan plis pase de deseni, administrasyon Repibliken ak Demokrat yo te pwolonje pwoteksyon pou El Salvador sou baz yon gwo akò sou de pwen: wòl kritik moun ki gen TPS yo jwe nan kominote nou yo ak nan mendèv nou yo, ak dezòd ke yon revokasyon an mas ta lakòz sou fanmi ak biznis Ameriken yo. Fòse 152,000 travayè kite travay yo ta ogmante pri pou Ameriken òdinè yo, ogmante pri manje, konstriksyon lojman, swen sante, ak sèvis esansyèl yo.

Li fèy enfòmasyon an ISIT LA .

Resous adisyonèl:

Konsènan FWD.us: FWD.us se yon òganizasyon politik k ap travay pou avanse solisyon ki pi bon e ki pi rezistan politikman sou jistis kriminèl ak imigrasyon. Pandan twò lontan, sistèm jistis kriminèl ak imigrasyon danjere nou yo te bloke nou epi yo te itilize yo kòm zam nan fason ki febli pwomès nasyon nou an ak ideyal demokratik yo. Pandan plis pase yon deseni, FWD.us te fè pwogrè nan refòm jistis kriminèl ak imigrasyon ki te elaji libète ak opòtinite pou plizyè dizèn milyon moun Ozetazini. An travay avèk patnè nan jiridiksyon wouj, ble ak mov, nou te garanti viktwa lejislatif ak jidisyè ak aksyon egzekitif malgre kondisyon politik ki souvan difisil.

Konsènan Alyans Nasyonal TPS la: Alyans Nasyonal TPS la se yon òganizasyon lokal ki dirije pa moun ki gen TPS atravè Etazini. Ansanm ak òganizasyon kominotè tankou CARECEN-LA ak patnè atravè peyi a, moun ki gen TPS yo te pase prèske yon deseni ap òganize pou defann pwoteksyon imanitè, kenbe fanmi yo ansanm, epi fè avanse solisyon lejislatif pèmanan pou kominote imigran ki rete lontan yo.

Retounen anlè